BAN KAROLY-KHUEN HEDERVARY„MRAČNO DOBA“ ILI „DOBA RAZVOJA“ ?
Dana 23.05.1849. u Budimpešti rođen je budući hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ban i mađarski političar Karoly Khuen-Hedervary.
Ban Karoly Khuen-Hedervary bio je zagovornik mađarskih ideja i odan caru Franji Josipu I. Upravo zato kada je došlo do sve većih ustanaka u Hrvatskoj zbog nezadovoljstva s Hrvatsko-ugarskom nagodobom (odvojenost Hrvatskih zemalja, pitanje Riječke krpice i financijska podređenost Ugarskoj), Franjo Josip I. postavio ga je za bana sa zadatkom smirenja novonastale situacije. Njegovim dolaskom na vlast stanje se u državi drastično mijenja.
Njegova vladavina bila je apsolutistička, a kako bi dodatno osigurao svoju vlast od mogućih pobuna, promijenio je izborni zakon; točnije povećao je imovinski cenzus, što je značilo kako je samo 2% stanovništva imalo izborno pravo.
Zbog vladavine obilježene samovoljom i nasiljem, podjele pa i skorog nestajanja političkih stranaka, cenzure tiska, provedbe procesa mađarizacije (otvaranje škola na mađarskom jeziku), poticanje sukoba između Hrvata i Srba (Srbima je davao povlastice kako bi spriječio njihovu suradnju s hrvatskom oporbom) Karoly Khuen-Hedervary dobio je nadimak „ban nepučanin“.
No uz njegove nove mjere i namjere za Hrvatsku, Karoly Khuen Hedervary nije zaboravio na daljnji razvitak industrijalizacije i modernizacije započet za vrijeme bana Ivana Mažuranića. Došlo je do otvorenja pilane (Belišće), parnih mlinova (Zagreb i Osijek), kožare (Sisak, Karlovac), tvornice duhana (Senj). Također tvornica kave Frank (1892.), tvornica papira Zagreb (1895.) i Croatia osiguranje (1884.) ustanove su koje su osnovane u vrijeme njegova banovanja. Razvoj gospodarstva, školstva, kulture i industrije pogodovao je i razvoju željezničke industrije na koju se Khuen najviše fokusirao. No naglasak na razvitak željeznica ne znači prestanak mađarizacije. „Čije su željeznice-njegova je i zemlja“ izrazio je svoju želju za nadzorom cijele države kontrolom željeznica. Željenu kontrolu ostvario je uz pomoć službenog jezika i natpisa na mađarskom jeziku. U borbi protiv prometne nepovezanosti bio je ustrajan o čemu govori kako je karta za kraći put kroz Hrvatsku bila skuplja od karte za dulji put kroz Budimpeštu.
Karoly Khuen-Hedervary kao i svaki vladar imao je svoje sljedbenike i protivnike, donosio je dobre odluke za narod, loše za dvor i suprotno. Samo je pitanje koliko je svojim odlukama pogodnima dvoru naštetio pučanstvu, kojemu je tada već bilo dovoljno loše.
IZVORI:
– https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=31368 (pristupljeno 8. svibnja 2021)
– Artić, Igor; Muškardin, Dijana; Santica, Ivan. 2020. Tragovi 3, udžbenik povijesti u trećem razredu gimnazije. Školska knjiga. Zagreb