U petak u DKC Lamparna započinje novi ciklus izložbi AKUMULATOR 2

Ciklus izložbi AKUMULATOR 2

One Dollar Bill: “Il fiume Ping Pong e il lago Pong Ping”

DKC Lamparna, petak, 16.04.2021. @ 20:00

Izložbom pod nazivom “Il fiume Ping Pong e il lago Pong Ping” grupe One Dollar Bill, u petak 16. travnja, u DKC-u ”Lamparna”, započinje novi, trogodišnji ciklus izložbi pod nazivom “Akumulator 2”,  kog je osmislio i kurira Damir Stojnić, Umjetnički voditelj L.A.E. XXI.

Izložba je ostvarena je u suradnji s Gradskom Galerijom Labin, gdje se otvara u petak, 16. travnja 2021. u 18 sati, dok u DKC-u Lamparna otvaranje započinje u 20 sati.

Grupa One Dollar Bill, koju čine umjetnici Bojan Šumonja, Marko Jakše i Pierre Tol, oformila se sredinom 2016. u Mohorju (Slovenija).

„Bojan Šumonja i Marko Jakše još su u svibnju 2017. započeli zajednički slikati, a taj oblik suradnje su nastavili i do današnjih dana. Na našim prostorima to je gotovo jedinstvena praksa nastanka slikarskih djela zajedničkim radom dvojice autora. Ideja o zajedničkom slikanju nastala je tijekom šetnje šumom u Mohorju 2016. godine, djelomično i iz potrebe za ukidanjem individualnosti kao imperativa modernističkog umjetničkog kreda. Možemo dodati da je šetnja legitimni oblik umjetničke aktivnosti konceptualnog pristupa, nastala upravo u vremenim rastvaranja estetike visokog modernizma. S njima je bio i Pierre Tol, nizozemski muzičar i performer, a tijekom tih opuštajućih šetnji odlučili su zajednički djelovati i osnovati neformalnu grupu “One Dollar Bill”. Simboli koji se nalaze na novčanici od jednog američkog dolara predmet su raznovrsnih tumačenja teorija zavjera a njihova simbolika raspiruje maštu. Interes ovog umjetničkog trojstva je usmjeren na propitivanje statusa novca kao neprikosnovene vrijednosti društva potrošnje i spektakla.

Šumonja i Jakše su afirmirani slikari dobro poznati u domicilnim sredinama ali i šire, a s velikim su žarom posvećeni traženju novih mogućnosti na području figurativnog izraza. Sklad kompozicija velikih formata, ekspresivnost silovita poteza snažnog kolorističkog intenziteta i simboličkog naboja, posezanje za motivima iz remek-djela povijesti umjetnosti, mitologije i Biblije, ali i moderne fotografije, filma i popularne kulture, neke su od dominantnih značajki Šumonjina slikarskog opusa. U vremenima nesklonim kategorizacijama po stilskim formacijama i izmima, skloni smo djelo ovog intrigantnog autora pridružiti pluralističkoj obitelji postmodernih tražitelja smisla. I Jakše suvereno vlada velikim slikarskim formatima u kojima otkriva sraz suvremenog i arhaičnog svijeta prepunog detalja i nadrealnih prizora, ekspresivnosti i poetičnosti. Teme crpi iz mitologije, religije i podsvjesnog

Pierre Tol autor je zvučne site-specific instalacije “Lying” koju čini zvuk i tepisi ležerno rasprostrti po podu galerije. On stvara otok, oazu u prostoru, mjesto odmora i ugode. Tu možemo sjediti i ležati te promatrati slike i putovati našim zamišljenim svjetovima, potaknuti minimalnom zvučnom pozadinom. Glazba je nastala manipulacijom zvukova koji nastaju prilikom ugađanja klasičnih orkestralnih instrumenata i vokala, pomoću računalnih softvera i analognih uređaja.

Danas sve više prostor muzeja i galerija postaje prostor susreta, druženja, odmora i dokolice. Naglasak je na doživljaju i relacijskoj sferi kao političkom projektu u doba opće mehanizacije društvenih susreta. Umjetnik proizvodi odnose između svijeta i ljudi, a sfera međuljudskih odnosa postaje prostor umjetničkog djela.“ (Nataša Ivančević, iz predgovora katalogu izložbe)

Novi ciklus izložbi Galerije “Lamparna”  tematski obrađuje onu posebnu razinu energije, ili izuzetnog napora, kojega umjetnik ulaže kako bi svoje djelo transponirao u sferu iznimnog i nesvakidašnjeg.

AKUMULATOR 2

Nekima od “posebnih napora” koje spominje Grigorij Ivanovič Gurdjieffa smatrao je i filozofsko promišljanje te umjetničko djelovanje, kao i zauzimanje jasnog životnog stava kojega je Kant nazvao “kategoričkim imperativom”. Gurdjieff je smatrao da su “posebni napori” tog tipa jedini koji ostvaruju mogućnost čovjekove individualne i kolektivne evolucije prema višoj, i materijalnoj i duhovnoj egzistenciji, na način da one surađuju, a ne da isključuju jedna drugu. Ovim ciklusom izložbi nastoji se propitati koliko umjetnici takve težnje ostvaruju kroz vlastiti rad ili je umjetničko djelovanje svedeno na samo još jedan način ostvarivanja profita. Očito je da nas težnja za određenim idealom iskupljuje od čisto materijalnog bivstvovanja, a naizgled iracionalna kreativnost jedina nas čuva od petrifikacije koju donosi isključiva briga za egzistenciju i opstanak. Također, pozabaviti ćemo se i pitanjem vremena koje je, doslovce, ukradeno u neoliberalnom, konzumerističkom društvu. Da li bi se i danas Theodore Gericault mogao izolirati na nekoliko mjeseci kako bi naslikao čuveni ”Splav Medusa”? Prije nego se posvetio slikanju tog djela izbrijao je glavu i svo vrijeme živio isposnički, predano usmjeravajući energiju isključivo na slikanje. Ovakav pristup svakako se može okarakterizirati kao “poseban napor”, ali ostaje pitanje, postoji li uopće takva težnja u današnjim umjetnicima ili potreba za umjetničkim izražavanjem ovisi o uspješnosti projekata na natječajima za sredstva u kulturi? Svakako svjedočimo padu umjetničkog diskursa, koji je zadnjih desetljeća sveden sa ontoloških na dnevno-političke teme i pitanja. Princip “posebnog napora” kao težnje da se dohvati “nešto više” sveden je na ridikulizirani zanos i kao anakroni romantizam, gurnut je u ropotarnicu povijesti umjetnosti. Uzmemo li u obzir promjenu paradigme, od one kada se umjetnik koji je puno izlagao smatrao površnim do toga da se, danas, umjetnika koji se libi takve eksponiranosti smatra “luzerom” i “romantikom”, možemo zaključiti da je sve manje “posebnog napora” utkano u suvremena umjetnička djela. Sve eksplicitnija svrhovitost unutar njih i (hiper)jasnoća poruke koju posreduju, kao da je protjerala svaku težnju za sublimnošću, i kao da su se i sami umjetnici nesvjesno urotili da pokažu svima kako smo određeni isključivo našom okolinom i vanjski vidljivim procesima. Dijalektika ljudskog bića i sveobuhvatnost njegovih vanjskih i unutarnjih previranja iznimno su složeni i osjetljivi, i kada se ono nastoji determinirati isključivo kroz egzistencijalno-materijalne i dnevno-političke fenomene, dakle, kada mu se traži “Gospodar na Zemlji”, nad njime se vrši isto ideološko nasilje kao i kada mu tražimo “Gospodara na Nebu”. Zaključujemo da svako živo biće ima mogućnost i pravo na samorazvoj i evoluciju, bez ikakvih nametnutih autoriteta van njega, i taj je program – preuzmimo za ovu priliku termin “Akumulator 2” – upisan u njemu samom. (Damir Stojnić, L.A.E. XXI, 2020.)

Izložba u DKC-u „Lamparna“ ostaje otvorena do 08.05.2021.

Ponedjeljak – Subota, od 10:00 – 15:00, isključivo uz prethodnu najavu!

Nedjeljom zatvoreno.

Ciklus izložbi AKUMULATOR 2 sufinancira Ministarstvo kulture i medija RH.

Djelatnost DKC-a “Lamparna” u 2021. sufinanciraju Ministarstvo kulture i medija te Zaklada “Kultura nova“.

1991. – 2021.

AUT VINCERE, AUT MORI!