[Otvoren natječaj] Nagrada za mlade umjetnike Zlatna lubenica 7.0

Otvoren je natječaj za Nagradu za mlade umjetnike Zlatna lubenica 7.0 namijenjen umjetnicima i umjetničkim kolektivima koji se bave suvremenom umjetnošću, novim medijima i inovativnim umjetničkim praksama. Raspisuje ga Udruga Metamedij u povodu 25. obljetnice Media Mediterranea festivala koji će biti održan u Puli 21. i 22. travnja 2023. godine. Ovogodišnjom temom natječaja – “Tomorrow’s Parties” – u duhu ranih (rasplesanih) izdanja festivala osvrćemo se na sve prošle, sadašnje i nadolazeće zabave, rituale i prakse upisane u naše identitete, iskustva, osobne i kolektivne narative. 

Stručni žiri u sastavu Oleg Šuran (UMAS), Olga Majcen Linn (kustosica, Kontejner), Marko Vojnić Gin (likovni umjetnik i pedagog) i Marko Gutić Mižimakov (dobitnik nagrade Zlatna lubenica 6.0) odabrat će 5 finalista. Njihovi će radovi biti izloženi na skupnoj izložbi u Gradskoj galeriji Pula u sklopu 25. Media Mediterranea festivala od 21. do 29. travnja. Selekcija radova bit će predstavljena i gostujućom izložbom u Muzeju Lapidarium u Novigradu, krajem 2023. godine.

Na natječaj mogu biti prijavljeni gotovi radovi hrvatskih umjetnika ili umjetničkih kolektiva nastali nakon siječnja 2020. godine. Isti prijavitelj može poslati maksimalno dvije prijave. Stručni žiri će izabrati 5 finalista, a dobitnik nagrade Zlatna lubenica osvojit će simboličnu novčanu nagradu u iznosu od 270 eura. Svim će finalistima biti osigurani putni troškovi te smještaj i dnevnice za vrijeme trajanja festivala.  

Kome je poziv namijenjen?

Poziv je namijenjen umjetnicima od 18 do 35 godina ili umjetničkim kolektivima koji ih okupljaju, a koji se bave suvremenom umjetnošću, novim medijima i inovativnim umjetničkim praksama.

Postupak prijave

Prijava treba sadržavati:

– ime i prezime autora/umjetničkog kolektiva uz popis svih članova

– podatke za kontakt

– naziv rada na hrvatskom i engleskom jeziku

– opis rada/koncept na hrvatskom i engleskom jeziku (maks. 1 kartica teksta)

– skice i dokumentaciju

– popis potrebne opreme za izlaganje 

– portfolio/poveznicu na web-stranicu autora

– biografiju autora na hrvatskom i engleskom jeziku (maks. 1 kartica teksta)

– u prijavi je potrebno naznačiti način dopremanja rada u galeriju.

Prijave s naznakom “Zlatna lubenica 7.0” šalju se na e-adresu mediterraneafest@gmail.com do 1. ožujka 2023. godine u 23.59 sati.

Autori radova će o ishodu natječaja biti obaviješteni e-poštom do 10. ožujka 2023. godine.

Koncept natječaja

Tomorrows’ Parties

Da pomalo nezgrapno parafraziram Homera: srdžbu mi, boginje, pjevajte čovjeka, Titanu sina, Pogubnu, kojano sebi zada tisuću jada.

Otkad zna za sebe, čovječanstvo drži da je svaki pojedinac (najčešće čovjek, ali ne nužno uvijek i samo on) sastavljen od dviju krajnosti: tijela i uma (ili duše, ako ste pretplaćeni na takve ideologije). Meso je od Prirode, dok je Um (duša) natprirodna (tj. nije ovosvjetovna). Na tom se stavu temelje (recimo) sve naše kulture: od poklada, preko korizme, pa sve do nagrada za životno djelo. Sve su to rituali koji obilježavaju ustrajnost i vječnost čovjeka, njegov intelektualni (duhovni) trijumf i pripadnost metafizičkom. Zbog toga i dan-danas čovjeka smatramo kao nešto izvan prirode, drugačijim od životinje ili životinjom s upgradeom. Pa on ima knjižnice! Po nečemu je poseban. Mora biti. Ja sam čovjek. Ja sam poseban.

U Stvaranju Adama Michelangelo je, priča se, abrahamskog boga ocrtao siluetom ljudskog mozga…

U borbi sa surovom prirodom čovjek stvara alate. Kažu neki da nas to razlikuje od životinja. Svi ti alati i tehnologije nadoknađuju naše pojedinačne i kolektivne manjkavosti, omogućuju nam preživljavanje i komotniji život. Pa čak i kroćenje Prirode. No, tehnologije uzrokuju i probleme: s jedne strane brzu (nepovoljnu) promjenu u okruženju, a s druge kratkovidnost i nespremnost na prilagodbu. 

Čovjeku, napravljenom od zemlje i vode, udahnut je život (mudrost, intelekt, um, duša). Drevni su Grci pričali i kako je primio vatru od Prometeja, čime je postao neovisan. Zato su ga bogovi kaznili Pandorom – prvom ženom, Epimetejevom – i (njoj na poklon danim ) pitosom. Otvorivši ga zbog znatiželje, Pandora je u svijet pustila sve nedaće koje do danas more čovjeka, sve sem jedne koja, dok ostale haraju svijetom, ostaje s nama – nada.

Svake godine i svakom novom izložbom ponovo otkrivamo prirodu te preispitujemo čovjekovu ulogu u njoj kao i ulogu pojedinca u društvu (i prirodi). Uvijek iznova mlatimo slamu introspekcije, vraćamo se gotovo zaboravljenim znanjima i vještinama, ali i ne tako davnim – a ponekad čak i suvremenim – otkrićima i izumima. Svake godine, pa tako i danas. 

I danas većinski imamo poluinformirane i glasne ljude. I danas imamo fake news, novi New Age i teorije zavjera. I danas biramo koji ćemo dio religijskih dogmi prakticirati, i to tek nominalno, ne gubeći pritom utjehe koje spomenute dogme obećavaju. I danas poštujemo rituale, a da pritom ne znamo njihove izvore. I danas tražimo tehnologiju koja će nas spasiti od svih nedaća koje je Pandora oslobodila. I danas je danas je danas.

Auguste Rodin je na vrh Vrata pakla postavio Mislioca, za kojega kažu da predstavlja (ljudski) intelekt, čovjeka zamišljenog nad sudbinom čovječanstva. Iznad njega (i ostalih figura) nalaze se tri proklete duše koje pokazuju (u epu Dantea Alighierija) prema natpisu: “Ostavite svu nadu, vi koji ulazite!”. Priroda ne mari za čovjeka. Ne daje naznake inteligencije i empatije. Priroda ide dalje. Nije nešto što se događa čovjeku, pa čak ni usprkos njemu. Pitanje ekologije nije pitanje uništenja ili očuvanja prirode, već je pitanje očuvanja ravnoteže koja omogućuje život 8 014 300 000+ ljudi na Zemlji. Ili, ako ćemo iskreno, pitanje je prilagodbe.

—Ivice, što je priroda?


—Priroda smo mi i sve što nas okružuje.


—Sjedi, 5.

Koje su moguće sutrašnjice čovječanstva1, sve njegove brige, prilagodbe, tehnologije, rituali…? Koje su buduće “prirode”? Koje su buduće strukture, interesne skupine i njihovi sukobi ili suradnje (ljudske, neljudske i sve između)? Što nam sutra donosi? Koju ćemo hranu jesti, kakvu odjeću nositi? Koje su to sutrašnje zabave i tko je ta jadna djevojka bez nove haljine?2

Što je moguće? Što je vjerojatno? Što je poželjno?! Što to sutra govori o nama danas? O nama jučer?

Uz (metaforički) kruh, maslac, sir, med i vino ostavljeno Rojenicama, natječaj je otvoren i za radove-upozorenja grešnim dušama koje ulaze u galeriju tražeći nadu, za radove kao uprizorenja spasenja na oltaru, kao i samim oltarima. Dajte nam, pokažite nam tu nadu. Pokažite nam i zašto se Orfej osvrnuo. Recite nam što je to mudrog kralja Sizifa nagnalo da se usprotivi prirodi i je li njegova kazna pravedna.

Oleg Šuran

———————————-

1 vidi C. M. Kosemen, All Tomorrows: A Billion Year Chronicle of the Myriad Species and Mixed Fortunes of Man, 2006.

2 The Velvet Underground, All Tomorrows’ Parties, 1966.