Nova tripartitna izložba mladih autora u DKC-u Lamparna

Nakon što je u petak, 19. lipnja otvorena izložba američkog suvremenog umjetnika Davida Neza, već ovog petka, 26. lipnja, participativni kulturni program DKC-a Lamparna nastavlja se s čak tri izložbe mladih autora. U sklopu ciklusa izložbi mladih lokalnih, neprofesionalnih umjetnika otvara se izložba labinskog fotografa Matea Goba pod nazivom “Terris magis omnibus”, dok se ciklus izložbi mladih, nadolazećih, domaćih i stranih suvremenih umjetnika nastavlja izložbom crteža Romine Tominić, naziva “Retropisi”, te zvučno-kinetičkom instalacijom „Titrajni dijalozi labinskog podzemlja“ Filipa Borellija.

Mateo Gobo (r. 1987. Pula) diplomirao je poslovnu informatiku u Rijeci, a fotografijom se amaterski bavi od malih nogu. 2013. počinje se profesionalnije baviti fotografiranjem, usmjerujući se na product, real estate i landscape fotografiju. 2015. godine otvorio je tvrtku “Gobo Information Technology” u kojoj se iskazao kao web dizajner, programer te fotograf. 2017.  godine počeo je objavljivati fotografije iz zraka po kojima postaje poznat u Labinu i široj okolici, a 2019. godine položio je majstorski ispit za profesionalnog fotografa te otvara obrt Gobo za digitalni marketing.

Novom serijom fotografija nazvanoj „Terris magis omnibus“ Gobo prikazuje (nad)naravnu ljepotu istarskog krajolika, služeći se standardnom kamerom na dronu. Igrajući se i ekperimetirajući sa snažnim koloritom boja istarskog krajobraza, Gobo dolazi do traga apstrakcije koja gledatelju daje potpunu slobodu maštanja, potiče ga da se opusti i promišlja o prirodi na drugačiji, estetsko-umjetnički način.

Romina Tominić (r. 1991., Rijeka) diplomirala je na Media Arts and Practices (MAP), modul – Intermedija na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci. Od 2018. članica je produkcijskog tima inicijative građana iz Lovrana “Susjedstvo Lovran”, koja sudjeluje u programu Rijeka 2020 -EPK, te je suosnivačica, dopredsjednica i koordinatorica programa udruge ”Interval“ koja se bavi oživljavanjem zajednice kroz kulturu i održivi razvoj. Tijekom studija bavila se instalacijama, crtežima, videom, performansom, a danas se najviše bavi poezijom, u širem umjetničkom smislu, istražujući njezin položaj i utjecaj u suvremenom društvu. Sudjelovala je na 10-tak skupnih izložbi, živi i djeluje u Lovranu i Rijeci.

U Galeriji “Lamparna” predstavit će se s ciklusom crteža “Retropisi”, koji se nastavlja na dugu tradiciju spajanja “riječi i slike”. Prema njenim riječima “radovi predstavljaju jezične formacije u kojima se različiti pojmovi preklapaju u pojedinim slovima, čime se na razini znaka približuju, ponegdje identificiraju, a poneki tvore i hibridne pojmove”.

Filip Borelli (r. 1984.) bavi se istraživanjem interakcije između svjetlosti, zvuka, pokreta i glazbe.

Diplomirao je nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje je završio i Ekonomski fakultet. Unutar svojih radova često koristi znanstvene pristupe u istraživanju prirodnih fenomena. Kinetičke skulpture, interaktivne instalacije, performansi i eksperimentalni filmovi najčešći su oblici njegovog umjetničkog izričaja. Sudjelovao je na brojnim izložbama i festivalima u Hrvatskoj i inozemstvu, živi i radi u Zagrebu.

Zvučno –kinetička instalacija „Titrajni dijalozi labinskog podzemlja“ vizualizacija je prostornog zvuka labinskog rudničkog podzemlja. Oblikovana oko kinetičko-zvučno-svjetlosnih skulptura, koje zajedno čine umjetničku instalaciju, ona donosi perspektivu znanstveno-umjetničkog diskursa u službi spajanja zvuka i prostora kroz jedinstven medij. Prevođenjem prostora u zvuk i samog zvuka u vibraciju, tj. titraj, dobiva se zvučna slika rudnika. Titrajni odnosi frekvencija svjetlosti i vibracija konca na membrani zvučnika predstavljaju dijalog prostorija labinskog podzemlja.

Sve tri izložbe otvaraju se u petak, 26. lipnja u 21 sat i ostaju otvorene do 10. srpnja 2020.,  radnim danom (ponedjeljak – petak) od 10 – 14 sati.

Organizacija izložbi je sufinancirana u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali, iz Europskog socijalnog fonda.