U petak, 12. prosinca 2025., u DKC-u Lamparna otvaraju se dvije izložbe
U sklopu projekta Klub mladih „Klub 21“ DKC-a Lamparna, u 20 sati otvara se izložba fotografija berlinskog umjetnika Ricka Burgera pod nazivom „Portraits of Strength“ („Portreti snage“).
Burgerov rad prepoznatljiv je po minimalističkoj estetici i poštovanju prema osobi ispred objektiva. U njegovim portretima nema teatralnosti, već su koncentrirani na trenutak u kojem model postaje vidljiv na autentičan, nenametljiv način. Kroz fotografije portreta snažnih, ali istovremeno i ranjivih osoba, koje promišljaju identitet, tijelo i osobnu snagu, ova izložba pruža s jedne strane vrlo intiman, a s druge vizualno vrlo snažan narativ.
U vremenu u kojem se pitanja identiteta i njihove vidljivosti nalaze u središtu mnogih društvenih rasprava, ova izložba ne nudi odgovore, već samo poziv na promatranje i razmišljanje.
Program je realiziran u suradnji s festivalom Rdeče zore, jednim od najznačajnijih feminističkih i queer festivala u regiji, uz podršku KUD Mreža, Galerije Alcatraz i ŠKUC-a, Ljubljana.
U Galeriji „Lamparna“, u 20:30, otvara se četvrta ovogodišnja izložba iz ciklusa „Pneumatici“:
Goran Nemarnik “Matične ploče ili Les fleures de mal”
Osnovna podloga na kojoj Goran Nemarnik Gus, u ovom ciklusu sliko-reljefa, razvija premise vlastite likovno-konceptualne problematike, matične su ploče izvršnih strojeva, tj. kompjutera.
Na labirintičnu strukturu njihovih komponenti aplicira multiplicirane aluminijske i brončane odljeve s motivom hobotnica, morskih konjica ili ribljih skeleta. Obično ih smješta po „raskrižjima“ tzv. tiskanih spojeva, gdje se površinama stakloplastike granaju gravure bakrenih strujnih krugova, utora za procesore, dodatne kartice (primjerice grafičke) i radnu memoriju, te skupove čipova, konektora za pohranu, integriranih kontrolera i komponenti, kondenzatora i regulatora napona. Ukratko, svega onoga što čini osnovu operativnog sustava svakog kompjutera.
Toj anorganskoj strukturi ornamentalna je organika morske faune nametnuta kao čin otpora, uz jasnu poruku da je i najprerađenija materija derivirana iz prirodnih elemenata. Iz prirode nastala, prirodi će se vratiti.
… upravo su morska flora i fauna najpogođenije kontaminacijom mikroplastike. Trofičkim prijenosom manji organizmi „truju“ ingestiranom mikroplastikom one veće i takvom se biomagnifikacijom povećava koncentracija plastike i povezanih toksina na svakoj višoj razini hranidbenog lanca.
Ali, spajanje morske faune i matičnih ploča kod Gusa ima i dublje simboličko značenje. Poznato je da ljudska krv i more imaju sličan osnovni kemijski sastav. Sadrže iste esencijalne ione: natrij, klorid, kalij, kalcij i magnezij. Ove soli imaju ključnu ulogu u održavanju osmotske ravnoteže i kod funkcioniranja stanica, tj. u moru za morske organizme, a u krvi za ljudske stanice. Ciklički simbolizam s kojim nas autor suočava, počinje matičnom pločom kompjutera, a iscrtava puni krug simbolom mora, kao matičnom pločom života, dajući nam do znanja da koliko god se udaljavali od prirode izlažući je tehnološki induciranim mutacijama, poruka o njenoj neuništivosti, koju nam poput udaljenog sonara signaliziraju Gusovi radovi, podjednako govori o civilizacijskoj oholosti kojom se prema njoj odnosimo, kao i o autokorektivnom releju po kojem ona konstantno pokušava naći ravnotežu unutar vlastitih procesa, zaštićujući se od nas, ali ujedno štiteći i nas od samih sebe.
(izvadci iz teksta “Informatičke pučine“ za katalog izložbe, Damir Stojnić, prosinac 2025.)
Goran Nemarnik Gus, rođen u Rijeci sredinom 20. stoljeća, školovanje: gimnazija i nezavršena ALU Zagreb. Samostalni je umjetnik, član HDLU Rijeka. Osim brojnih samostalnih izložbi, sudjelovao je na Salonu mladih, Zagrebačkom salonu, Hrvatskom trijenalu crteža, te na izložbama u Bratislavi, Veneciji i drugdje.
Izložbe su realizirane uz potporu Ministarstva kulture i medija te Zaklade Kultura nova, a ostaju otvorene do 24. prosinca 2025., samo radnim danom (ponedjeljak – petak) od 11- 15 sati.
