CINETECA – Gradska knjižnica Labin (IAB 2016)
Ovog petka, 10. lipnja u 18:00 sati održati će se program pod nazivom CINETECA (projekcije filmova o velikim svjetskim umjetnicima poput: Vincenta van Gogha, Marca Chagalla, Marcela Duchampa, Giorgia de Chirica, Josepha Beuysa, Fluxusa, Nam June Paika,…)
Na programu kinoteke Bijenala industrijske umjetnosti ovog petka je dokumentarni film o Rembrandtu.
Petak, 10.06.2016., 18:00h, Rembrandt Harmenszoon van Rijn
Rembrandt Harmenszoon van Rijn (Leiden, 15.07.1606. – Amsterdam, 4.10.1669.) bio je nizozemski barokni slikar; najsnažnija je i najsvestranija ličnost u nizozemskoj umjetnosti 17. stoljeća.
Općenito se smatra jednim od najvećih slikara i grafičara u europskoj umjetnosti i najvažnijim u povijesti Nizozemske. Zaokupljale su ga biblijske teme i portret. Amsterdamsko razdoblje počinje naturalističkim portretom dr. Tulpa s asistentima (Čas anatomije dr. Nicolaesa Tulpa), a završava Noćnom stražom, remek-djelom grupne kompozicije. Tada nastaju i njegovi prvi pejzaži. Trajni model cijelog života bio mu je vlastiti lik (oko 100 autoportreta). Bio je manje cijenjen kao slikar nego kao bakropisac sve do druge polovine 19. vijeka, kad je otkrivena sva veličina njegovog slikarskog genija.
Među prepoznatljivijim odrednicama njegova rada je bogata uporaba kjaroskura, teatralna uporaba svjetla i sjene koju je preuzeo od Caravaggia, ili vjerojatnije od nizozemskih caravaggista, ali koje je prilagodio svojim osobnim potrebama. Također su važne njegove dramatične i neobično životne prezentacije likova na kojima je izbjegavao stroge forme (koje su česte u njegovih suvremenika), te njegove slike imaju jedno općeljudsko suosjećanje, neovisno o bogatstvu ili godinama subjekta.
Slike ovog velikog majstora su evoluirale od autoportreta koji su ga predstavljali kao veseljaka sa vinom u ruci, preko portreta voljene supruge do djela religijske tematike. Utjecaj reforme religije i njegov tragični društveni život su njegova remek-djela i umjeće, kao i djela drugih slikara, poslali na put koji je izazvao osudbe i negodovanje njegove generacije, da bi ga kasnije nove generacije cijenile i slavile kao jednog od najutjecajnijih autora ikada.
“Bez atmosfere, slika je ništa!”
