CINETECA – Galerija “Lamparna” (IAB 2016)
Ovog petka, 12. kolovoza u 20:00 sati održati će se program pod nazivom CINETECA (projekcije filmova o velikim svjetskim umjetnicima poput: Vincenta van Gogha, Marca Chagalla, Marcela Duchampa, Giorgia de Chirica, Josepha Beuysa, Fluxusa, Nam June Paika,…)
Na programu kinoteke Bijenala industrijske umjetnosti ovog petka je dokumentarni film o Degasu.
Petak, 12.08.2016., 20:00h, Edgar Germain Hilaire Degas
Edgar Germain Hilaire Degas (Pariz, 19.06.1834. – Pariz, 26.09.1917.), francuski slikar, grafičar i kipar. Smatra se jednim od istaknutih predstavnika francuskog impresionizma, iako sam sebe nikada nije smatrao pripadnikom pokreta. Zaokupljen urbanim prizorima, balerinama, prizorima s konjskih utrka, Degas nikad u potpunosti nije raskinuo s majstorima realizma, kao što su Ingres i Delakroix, te većinu svojih djela stvarao u ateljeu, ali i pored toga većina povjesničara umjetnosti se slaže da je njegovo mjesto u okvirima impresionizma.
Isprva je slikao povijesne scene i portrete po ugledu na Ingresa, no za razliku od Ingresa – samo portrete svojih prijatelja. Poznat je po slikama konja i plesačica, počeo je s povijesnom slikom kao što su Mladi Spartanci.
Zanimao ga prije svega pokret tijela, koji je prikazivao točno i realistički, a pritom su na njega utjecali japanski drvoresci (Utamaro i Hokusaj).
U svojim slikama je uspijevao uhvatiti, sažetim i lepršavim pokretom, trenutna raspoloženja, a njegovo duboko osjećanje karaktera ljudi daje težinu čak i naizgled slučajnim prizorima. Kad je prišao impresionizmu, nije napustio svoju sklonost crtanju i crtežu, pa su njegova najljepša djela nastala u tehnici pastela. Izradio je i niz bakropisa, litografija, a bavio se i sitnom plastikom.
Raspravljajući o likovnom stvaralaštvu, Edgar Degas je radije rabio termin ‘stanje oka’ nego literarno poimanje o stanju duše. Nakon eksperimenata s gubljenjem obrisne linije, Degas je ustvrdio: ‘Linija nije oblik; ona je način na koji se vidi oblik’
Nikad se nije ženio te je posljednje godine svog života proveo skoro slijep, besciljno lutajući ulicama Pariza, dok nije umro 1917. godine.
