Ciklus izložbi V.I.T.R.I.O.L. – Vladimir Knežević “Tiranska prisutnost predmeta”
U subotu, 14. travnja u 20 sati, u Galeriji KuC-a “Lamparna” u Labinu, u sklopu sastanka regionalne suradničke platforme “Rudnici kulture” (Labin, 13.-15. travanj 2018.) te izložbenog ciklusa V.I.T.R.I.O.L., otvara se samostalna izložba “TIRANSKA PRISUTNOST PREDMETA” Vladimira Kneževića (BiH/Republika Srpska). Izložbom će biti obuhvaćene skulpture i nađeni objekti koje je Knežević napravio ili sakupio kako tijekom svog rada u Rudniku Ljubija tako i nakon odlaska u mirovinu.
Treća sezona ciklusa izložbi V.I.T.R.I.O.L. započela je s umjetnicima – autodidaktima. Nakon izložbe “Trolova pećina” Davora Dundare, slijedi izložba skulptura Vladimira Kneževića – po profesiji rudarski tehničar, rođen 1948. godine u Ljubiji (BiH), autonomni distrikt Prijedor, gdje i danas živi i radi. Diplomirao je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, a radni vijek proveo kao konstruktor u Rudniku željezne rude “Ljubija” (danas „MITTAL RUDNICI PRIJEDOR“), Prijedor. Sveobuhvatni stvaralački opus autora iznikao je upravo iz njegovog dugogodišnjeg rada u Rudniku Ljubija, koji je još uvijek izvor njegovog umjetničkog nadahnuća. Član je Udruženja likovnih umjetnika Republike Srpske i Udruženja likovnih umjetnika Prijedora. Do sada je u zemlji i inozemstvu samostalno izlagao 22 puta, a kolektivno više od 40 puta, te je autor 5 skulptura za javne prostore.
Prema Damiru Stojniću, voditelju Galerije “Lamparna”, razlog za takav odabir „leži u samom prijevodu francuske riječi ‘amateur’ što izvorno znači ‘ljubitelj’ ili ‘zaljubljenik’, a koja se danas koristi u pejorativnom smislu, označavajući nekoga tko ne vlada najbolje materijom kojom se bavi. Svježina pogleda na stvarnost, neopterećena akademskom ‘skolastikom’, često rezultira artefaktima neočekivane kvalitete, premda joj najčešće prethodi mučno probijanje kroz ropotarnicu ‘već viđenog’. Ono što je simptomatično za mnoge autodidakte, upravo je njihova potreba izjednačavanja vlastite životne i umjetničke prakse i opće je poznato da su upravo ‘zaljubljenici’ impostirali ‘osobnu mitologiju’ I ‘umjetnost ponašanja’ kao legitimnu praksu unutar korpusa suvremene vizualne umjetnosti. Sjetimo se samo koliko su francuski nadrealisti bili fascinirani radom ‘Beskrajna palača’ poštara Chevalleura, ili kubisti opusom carinika Rousseaua. Poznata je činjenica da su i Picasso, Paul Klee, Wassily Kandinsky, te kasnije Joseph Beuys, redovito po buvljacima otkupljivali radove anonimnih umjetnika i iz njihovih ‘spontanih alternativa’ crpili ideje za vlastite koncepcije. Ciklus izložbi V.I.T.R.I.O.L. upravo se bavi tamnim zakutcima psihe i krecijom kao načinom propitivanja samoga sebe i stvarnosti, te mogućnostima utjecaja na stvarnost, kao što se to može na bilo koji materijal kojemu (u)poznajemo karakteristike. U tom smislu ‘slučaj ‘ Vladimira Kneževića ničim ne odudara od navedenih premisa i prakse.”
„Vladimir Knežević je nepredvidljiv skulptor čiji umetnički univerzum proishodi iz fantastičnih, simboličkih i ezoterijskih okvira. Velika posvećenost, usredsređenost i skulptorski polet stoje iza opusa ovog umetnika. Knežević je svoje neobične skulpture sačinio polemišući na jedan „patafizički“ način sa takozvanom „furdom“, odbačenim predmetima izbačenim iz opticaja na industrijski otpad, nađenim materijalom od gvožđa kao produktom jednog mehaničkog doba. Iz tog đubrišta, koje nije obično đubrište i otpad, već otpad kao filozofska ideja (kako na njega gleda Leonid Šejka), Vladimir Knežević gradi svoje irealističke skulpture. Pritom, svaki brižljivo izveden detalj je likovno proračunat i kompozicijski izbalansiran kao deo jedne organske i skulptorski sugestivno organizovane celine.“ (izvadak iz teksta „IREALISTIČKE, PRONAĐENE SKULPTURE VLADIMIRA KNEŽEVIĆA“, Dragan Jovanović Danilov, Prijedor, 2012.)
Izložba ostaje otvorena do 28. travnja 2018., svakodnevno, osim Nedjelje, od 17:00 – 20:00.
Ciklus izložbi V.I.T.R.I.O.L. sufinancira Ministarstvo kulture RH
