Civilna platforma Istre – Labin, Pazin, Poreč, Pula

Priopćenje za medije

Civilna platforma Istre:
– Slika političke stvarnosti u Istri je ispolirana, vlada klijentelizam
– Utjecati na pozitivne društvene promjene u Istri, posebice na jačanje građanske svijesti i hrabrosti
– Tijela javne vlasti, uključujući Zakladu, moraju uvesti pravila i prakse transparentnih procedura

Na konferenciji za medije, održanoj u četvrtak, 20.11.2014. s početkom u 10:30 sati u Dnevnom boravku Društvenog centra Rojc u Puli, predstavljena je Civilna platforma Istre, novooformljena mreža organizacija civilnog društva Istre.

Ciljevi Civilne platforme Istre

Platformu i njene ciljeve predstavila je Suzana Jašić. Za sada sedam organizacija i građanskih inicijativa iz Labina (Labin Art Express), Pazina (Naš potok), Poreča (Centar za građanske inicijative) i Pule (Čarobnjakov šešir, Gradska radionica, Pilula – platforma za teoriju i praksu društvenih promjena i Zelena Istra), uz pomoć i suradnju s organizacijama civilnog društva koje djeluju nacionalno, svoje zajedničko djelovanje usmjerit će ka razvoju civilnog društva i jačanju dobrog upravljanja u Istri. Okupili su se u Civilnoj platformi Istre (CPI) oko zajedničke vizije:
život u županiji i državi u kojoj je vladavina prava po načelima dobrog upravljanja (odgovornost, participacija, predvidivost i transparentnost) uporište djelovanja pojedinaca, institucija i političara, u kojima postoji osnaženo, aktivno i odgovorno civilno društvo te prevladava participativna politička kultura odgovornih, solidarnih i zainteresiranih građana.
Jašić je objasnila motive okupljanja: “Slika političke stvarnosti u Istri je ispolirana, izvana izgleda da je u Istri divno i krasno, a zapravo vlada klijentelizam kroz razvijene ovisničke mreže. Utjecaj organizacija civilnoga društva je ograničen i disperziran, opozicije gotovo da i nema, mediji i novinari su utišani, a među građanima koji nisu dio ovisničkih mreža vlada strah, nepovjerenje i kultura nekonfrontiranja. Sve one organizacije i inicijative koje s nama dijele viziju, načela i vrijednosti, pozivamo da nam se pridruže kako bismo zajedno poticali i jačali jedni druge te utjecali na pozitivne društvene promjene u Istri”. Potpisanu Izjavu o pristupanju te Zahtjev, koji se mogu pronaći na web stranama svake od članica, šalje se na mail mocdistre@gmail.com

Dosadašnje zajedničke aktivnosti organizacija koje su oformile Mrežu

– prikupljanje potpisa za održavanje referenduma protiv monetizacije autocesta

Dušica Radojčić iznijela je kako su članice Civilne platforme Istre sudjelovale u radu Organizacijskog odbora inicijative «Ne damo naše autoceste!» u Istri, kojega su činili Centar za građanske inicijative Poreč, Čarobnjakov šešir, Nezavisni cestarski sindikat, Platforma Pilula, Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Sindikat Istre, Kvarnera i Dalmacije, Tranzicijska Pula, Zadruga Praksa i Zelena Istra. Pomoć u organizaciji prikupljanja potpisa pružile su i mnoge druge organizacije i pojedinci/ke.
Štandovi su bili postavljeni u Puli, Rovinju, Poreču, Labinu i Pazinu cijelo vrijeme trajanja prikupljanja potpisa, a povremeno u Vodnjanu, Umagu, Vrsaru, Medulinu, Bujama, Tinjanu i Motovunu. Skupljeno je 15. 650 potpa, Ukupno je volotniralo 60-ak osoba koje su odradile oko 2.000 voloterskih sati rada na štandovima – što iznosi 250 radnih dana.

– reagiranje na politički klijentelizam prilikom izbora ravnateljice Zaklade

Dušica Radojčić potom je podsjetila kako je u kolovozu 2014, preko 30 organizacija civilnoga društva, od čega desetak iz Istre, zajednički prosvjedovalo protiv načina imenovanja upraviteljice istarske Zaklade za poticanje partnerstva i razvoja civilnoga društva Helge Može Glavan. Zakladna uprava i župan Valter Flego objavili su da je imenovana njihova stranačka kolegica Helga Može Glavan, a unatoč javnome pozivu, nikad nisu obavljena imena kandidata/tkinja, njihove reference, motivacija, ni kriteriji, odnosno obrazloženje izbora koji je uslijedio bez razgovora s kandidatima/kinjama.

Slučaj je pokazao da Zakladna uprava i župan nisu imali stvarne planove, ni želje, izbor i imenovanje učiniti poštenim i transparentnim, već se željelo stvoriti tek privid demokratičnosti i transparentnosti. Udruge su tada smatrale i dalje smatraju da na to važno mjesto koje se tiče razvoja civilnog sektora izabrana osoba čije su stranačke reference bile najvažnji kriterij, čime su Zakladna uprava i župan nanijeli Zakladi dugoročnu štetu u pogledu vjerodostojnosti, a imenovana upraviteljica Zaklade već je na početku mandata izgubila legitimitet. Zaklada je javno tijelo i u većini je financirana javnim sredstvima te pripada svim građanima i građankama, a ne jednoj stranci.

Međutim, Ministarstvo uprave opralo je ruke od ovog slučaja jer “Statutom Zaklade nije propisan postupak imenovanja upravitelja/ice Zaklade pa Ministarstvo uprave nema zakonskog ovlaštenja ocjenjivati valjanost provedenog postupka, niti ulaziti u razloge odabira upravitelja/ice Zaklade”. Ovakvim je rješenjem Ministarstvo uprave priznalo da je Zaklada u rukama IDS-a, ali se – jasno je – nisu željeli pozabaviti problemom stranačkog klijentelizma.

Platforma smatra kako se Zaklada koja u sebi nosi pojmove kao što su partnerstvo i civilno društvo treba razvijati kroz transparentnost, participativnost i inkluzivnost u suradnji s civilnim društvom, a ne potiranjem vrijednosti civilnoga društva i principa dobrog upravljanja.
Stoga, i dalje traže da se postupak izbora upravitelja/upraviteljica ponovi kroz transparentnu i poštenu proceduru te da se Statutom Zaklade na jasan način propiše postupak imenovanja, odnosno izbora upravitelja/ice, kao i postupak izbora i sastava same Zakladne uprave koja upravlja Zakladom, a ne da ih u potpuno netransparentnoj proceduri imenuje župan prema stranačkom ključu.

Na kraju, Radojčić je naglasila kako je problem stranačkog zapošljavanja, odnosno klijentelizma i korupcije, veliki problem u Istri. Bez stranačke iskaznice i podrške nekoga iz IDS-a (ili u manjem broju slučajeva neke druge stanke) ne može se dobiti posao – od posla čistačice u dječjim vrtićima do ravnatelja/ice javnih institucija – a takva pravila igre prihvatio je i dobar dio ostalih ostalih stranaka.
“Tijela javne vlasti treba prisiliti da se otvore i poštuju Zakon o pravu na pristup informacijama i da uvode jasne i transparentne procedure. Iako to nije i garancija dobre prakse, ovo su nužni preduvjeti za pošteniju vlast, a nje nema bez aktivnih, odgovornih i zainteresiranih građana. Željeli bismo da Platforma doprinese jačanju građanske svijesti i hrabrosti”, zaključila je Radojčić.

Buduće akcije Platforme

Nataša Vajagić ukratko je predstavila neke od predstojećih aktivnosti Platforme: “Cilj nam je širenje mreže te međusobna podrška u radu i razvoju. Planiramo izraditi analizu stanja u civilnom društvu Istre kako bismo vidjeli odakle polazimo. Svakako ćemo se i dalje baviti Zakladom. No, ono na čemu ćemo u skorije vrijeme raditi je akcija “Birajmo uhljeba” putem koje ćemo građane i građanke pozvati da zajedno izaberemo kandidate i pobjednike za uhljeba godine. Cilj nam je osvijestiti imenicu uhljeb i glagol uhljebljivanje kao važan dio naše političke stvarnosti koji sprječava da postanemo uređeno, demokratsko i odgovorno društvo. Da ne širimo dalje, mediji i javnost će na vrijeme o svemu biti obaviješteni”, najavila je Vajagić.

Ispred Civilne platforme Istre:

Dušica Radojčić, 098 18 18 640
Nataša Vajagić, 0995422241
Suzana Jašić, 091 4825 455

Tko je Mreža?