Održana posljednja tripartitna izložba u sklopu projekta DKC Lamparna
U petak, 26. lipnja u Klubu mladih i Galeriji “Lamparna” u Labinu, otvorena je posljednja u nizu ovogodišnjih trodjelnih izložbi mladih umjetnika u sklopu projekta Društveno-kulturni centar Lamparna, kog sufinancira EU iz Europskog socijalnog fonda (program “Kultura u centru”), a provodi L.A.E. XXI u partnerstvu s Gradom Labinom, Istarskom kulturnom agencijom (IKA) te udrugama CGI Poreč, Metamedij, Informo, Mendula i KUD I.F. Zlatela.
Ovoga puta vrlo brojnoj labinskoj publici predstavili su se Romina Tominić iz Lovrana, sa serijom crteža naziva “Retropisi”, Filip Borelli iz Zagreba, sa zvučno-kinetičkom instalacijom „Titrajni dijalozi labinskog podzemlja“ te Mateo Gobo iz Labina, sa serijom fotografija “Terris magis omnibus”.
Romina Tominić se kroz najnoviji ciklus crteža bavi eksperimentiranjem na tragu konkretne poezije. Grafički prepolovljene riječi spajaju se s fonetski, naizgled, sličnim riječima, i u tom srazu dvaju različitih pojmova daju naslutiti neki “treći smisao” ili riječima autorice: “Radovi predstavljaju jezične kompozicije u kojima se različiti pojmovi preklapaju u pojedinim slovima, čime se na razini znaka približuju, ponegdje identificiraju, a poneki sugeriraju moguće hibridne pojmove”. Njezin eksperiment daje naslutiti jedno drugačije i puno kompleksnije tumačenje, kao i mogućnost ponovne kreacije, ne samo jezika, već i pisma. Kako je na otvorenju istaknuo kustos izložbe i voditelj galerije DKC “Lamparna”, Damir Stojnić:“U današnjem vremenu kada se orwellovski “novogovor”, forsiran tehnološkim diskursom, razvija prema svom logičkom, entropijskom ekstremu osiromašenih i usko specijaliziranih termina, pa samim time i individua, autorica kao da se pokušava prisjetiti “starogovora” kao moguće jezičke utopije, gdje bi bogatstvo pojmova trebalo ispisivati puno prostranije krajolike i širiti svijest ljudi.”
Filip Borelli predstavio se instalacijom kojom je nastojao vizualizirati prostorni zvuk labinskog rudničkog podzemlja, te ju oblikovao oko kinetičko-zvučnih-svjetlosnih skulptura, donoseći perspektivu znanstveno-umjetničkog diskursa u službi spajanja zvuka i prostora kroz jedinstven medij. Kao što autor sam navodi: “Znanstveni pristup analizi zvuka podzemnih prostorija u labinskom okružju otvara mogućnost prevođenja prostora u zvuk i samog zvuka u vibraciju, tj. titraj. Ovim procesom dobiva se zvučna slika rudnika ugljena, koji je specifičan upravo zbog pojave plina metana. Zbog svojeg visoko eksplozivnog svojstva metan je predstavljao veliki izazov u osvjetljavanju rudnika. Rješenje tome bila je Davyjeva svjetiljka, koja je priječila kontakt plina metana s žarnom niti svjetiljke. Sama lampa predstavlja ljudsku borbu s tamom podzemlja u službi društvenog dobra. Upravo je zbog toga dizajn kinetičkih skulptura rađen prema uzoru na ovu svjetiljku. Propitkivanje podzemnih i nadzemnih uvjeta u kojima je koncentracija metana u atmosferi proizvela uvjete globalnog zatopljenja,otvara mjesto za promišljanje o pojmu podzemlja. Titrajni odnosi frekvencija svjetlosti i vibracija konca na membrani zvučnika predstavljaju dijalog prostorija labinskog podzemlja.”
Mladi labinski fotograf Mateo Gobo predstavio se serijom fotografija istarskog krajolika, služeći se standardnom kamerom na dronu. S visine od 120-400 metara Gobo pomno odabire teren za fotografiju na raznim lokacijama, poput ušća rijeke Raše i uvale Blaz. Igrajući se i ekperimetirajući sa snažnim koloritom boja istarskog krajobraza, Gobo dolazi do pozicioniranja fotografije kada se ona “čita” i kao apstraktna slika. Njegovi radovi posve naliče idiomu slikarskog enformela ili lirske, pejzažne apstrakcije “…koja gledatelju daje potpunu slobodu maštanja, potiče ga da se opusti i promišlja o prirodi na drugačiji, estetsko-umjetnički način”, kako u kratkom tekstu kataloga navodi autor.
“Sve tri izložbe objedinjuje sinestetički pristup. Kako bi oslobodili skriveni potencijal unutar tema kojima se bave, svo troje autora, na specifičan način, pretvara motiv u nešto drugo, obrađujući ga izvan njegova matičnog medija. Romina Tominić rekontekstualizira sam jezik tako što i fonetski i na razini grafičkog znaka defragmentira riječi i pojmove koje označuju, istovremeno tumačeći sliku zvukom i zvuk slikom. Sličan postupak, iako nešto izravnije, koristi i Filip Borelli u svojoj instalaciji, gdje prostor pretvara u zvuk, zvuk u titraj, a potom titraj postaje vizualnom činjenicom, dok Mateo Gobo medijem fotografije, zbog tlocrtne perspektive, prevodi konkretan pejzažni motiv u apstarktnu, slikarsku kompoziciju, koja zbog ritmiziranih motiva, bilo obradivih površina ili prirodnog krajolika, opet daju sugestiju vibracije zvuka”, zaključio je Damir Stojnić u svojoj završnoj riječi na otvaranju izložbe.
Romina Tominić (r.1991.) diplomirala je na odjelu Media Arts and Practices (MAP), modul- Intermedija, Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci. Od 2018. članica je produkcijskog tima inicijative građana “Susjedstvo Lovran” koja sudjeluje u programu Rijeka 2020-EPK, te je suosnivačica, dopredsjednica i koordinatorica programa udruge “Interval” koja se bavi oživljavanjem zajednice kroz kulturu i održivi razvoj. Tijekom studija bavila se instalacijama, crtežima, videom i performansom, a danas se najviše bavi poezijom, u širem umjetničkom smislu, istražujući njezin položaj i utjecaj u suvremenom društvu. Sudjelovala je na 10-tak skupnih izložbi. Živi i djeluje u Lovranu i Rijeci.
Filip Borelli (r. 1984.) bavi se istraživanjem interakcije između svjetlosti, zvuka, pokreta i glazbe.
Diplomirao je nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje je završio i Ekonomski fakultet. Unutar svojih radova često koristi znanstvene pristupe u istraživanju prirodnih fenomena. Kinetičke skulpture, interaktivne instalacije, performansi i eksperimentalni filmovi najčešći suoblici njegovog umjetničkog izričaja. Sudjelovao je na brojnim izložbama i umjetničkim festivalima u Hrvatskoj i inozemstvu. Mateo Gobo (r. 1987. Pula) diplomirao je poslovnu informatiku u Rijeci, a fotografijom se profesionalnije bavi od 2013., usmjerujući se na product, real estate i landscape fotografiju. 2019. položio je majstorski ispit za profesionalnog fotografa te pokreće obrt Gobo za digitalni marketing, s kojim je već postao poznat i tražen ne samo kao fotograf nego i web dizajner te programer.
Organizacija izložbi u DKC-u Lamparna, koje ostaju otvorene do 10.srpnja 2020. te ih se može razgledati od ponedjeljka do petka, od 10 do 14 sati, sufinancirana je u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali, iz Europskog socijalnog fonda.
